Pozajmica vlasnika vlastitom d.o.o.-u – kako pravilno uplatiti privatni novac u firmu?

Tek ste osnovali d.o.o. ili j.d.o.o., a društvu treba novac za računalo, opremu, najamninu, programsku opremu ili prve račune.

Na privatnom računu imate dovoljno novca.

Možete li jednostavno prebaciti, primjerice, 5.000 € sa svojeg privatnog računa na račun firme?

Možete – ali uplata mora imati poslovnu osnovu.

Jedan od najjednostavnijih načina je pozajmica člana društva vlastitom društvu.

Firma i vlasnik nisu ista osoba

Ovo je najvažnije pravilo.

Čak i ako ste 100-postotni vlasnik svojeg d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a, novac društva nije vaš privatni novac, a vaš privatni novac nije automatski novac društva.

Društvo je zasebna pravna osoba.

Zato nije dobro proizvoljno prebacivati novac između privatnog i poslovnog računa bez dokumentirane osnove.

Ako društvu želite privremeno dati vlastiti novac, to se može urediti ugovorom o zajmu.

U svakodnevnom govoru često se koristi izraz „pozajmica vlasnika".

Kako to izgleda u praksi?

Pretpostavimo da ste osnovali društvo i želite mu osigurati: 5.000 € za početne troškove poslovanja.

Vi kao fizička osoba dajete društvu zajam.

Sklapa se ugovor između:

• zajmodavca – vas kao fizičke osobe
• i zajmoprimca – vašeg d.o.o.-a ili j.d.o.o.-a

Nakon toga 5.000 € prebacujete sa svojeg privatnog računa na poslovni račun društva.

U opis plaćanja korisno je jasno navesti svrhu, primjerice: „Zajam člana društvu prema ugovoru od xx.xx.2026."

Društvo tada ima 5.000 € više novca na računu, ali istodobno ima obvezu prema vlasniku od 5.000 €.

Je li pozajmica prihod firme?

Ne.

Primljena glavnica zajma nije prihod od prodaje niti dobit društva.

Ako vlasnik uplati društvu 5.000 € zajma, društvo ne ostvaruje 5.000 € prihoda.

Računovodstveno nastaju: +5.000 € novca na računu i +5.000 € obveze prema vlasniku.

Kada društvo kasnije vrati tih 5.000 €, povrat glavnice vlasniku također sam po sebi nije isplata dobiti.

To je povrat duga.

Mora li postojati pisani ugovor?

U poslovnoj praksi svakako je preporučljivo imati pisani ugovor.

U njemu bi trebalo definirati barem:

• tko daje zajam
• tko prima zajam
• iznos
• datum odnosno način uplate
• rok vraćanja
• način vraćanja
• kamatnu stopu ili činjenicu da je zajam beskamatni
• mogućnost prijevremene otplate, ako je želite predvidjeti

Time se jasno dokumentira zašto je privatni novac završio na računu društva.

Mora li vlasnik svojoj firmi obračunati kamatu?

Ovo je dio oko kojeg postoji mnogo zabune.

Često se može čuti tvrdnja: „Vlasnik mora svojoj firmi naplatiti zakonsku kamatu."

To nije univerzalno pravilo za svaki zajam vlasnika društvu.

Zakon o porezu na dobit propisuje posebna pravila za kamate između povezanih osoba, ali njihova primjena ovisi o konkretnom odnosu i poreznom statusu povezanih osoba. Pravila se, primjerice, primjenjuju na povezane rezidente kada jedna strana ima povlašteni porezni status ili pravo na prijenos poreznog gubitka.

Zbog toga kod konkretnog ugovora treba provjeriti postoje li okolnosti zbog kojih se moraju primijeniti pravila o tržišnim kamatama.

Kolika je propisana kamatna stopa između povezanih osoba u 2026.?

Za slučajeve u kojima se primjenjuje propisana kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba, ona za 2026. iznosi: 2,65 % godišnje.

Stopu svake godine određuje ministar financija.

Važno je naglasiti da 2,65 % nije automatski „obvezna kamata na svaku vlasničku pozajmicu".

Primjena ovisi o poreznom položaju stranaka i konkretnom zajmu.

Može li zajam biti beskamatni?

U praksi se susreću i beskamatni zajmovi člana društvu.

Međutim, kod povezanih osoba prije ugovaranja beskamatnog zajma treba provjeriti primjenjuju li se u konkretnom slučaju pravila o kamatama između povezanih osoba.

Drugim riječima, nemojte automatski zaključiti ni: „kamata uvijek mora postojati", ni: „vlasnik svojoj firmi uvijek može dati beskamatnu pozajmicu".

Porezni tretman treba provjeriti prema konkretnim okolnostima.

Što ako se ugovori kamata?

Pretpostavimo da vlasnik društvu pozajmi: 10.000 € uz godišnju kamatu od 2,65 %.

Ako bi cijeli iznos bio korišten cijelu godinu, kamata bi iznosila:

10.000 € × 2,65 % = 265 €

Za društvo je riječ o trošku kamate, uz uvjet porezne priznatosti prema pravilima poreza na dobit.

Za fizičku osobu koja prima kamatu treba zasebno razmotriti oporezivanje primitka od kamata.

Zato kod zajma s kamatom nije dovoljno samo vratiti „10.265 €" vlasniku bez odgovarajućeg poreznog i računovodstvenog tretmana.

Kako firma vraća pozajmicu vlasniku?

Pretpostavimo da ste društvu dali 5.000 €.

Nakon godinu dana društvo ima dovoljno novca i želi vam vratiti zajam.

Društvo može sa svojeg poslovnog računa prebaciti 5.000 € na vaš privatni račun, uz odgovarajući opis plaćanja, primjerice: „Povrat glavnice zajma prema ugovoru od xx.xx.2026."

Time se smanjuje novac društva i zatvara njegova obveza prema vlasniku.

Povrat glavnice ne treba miješati s dividendom odnosno isplatom dobiti.

Pozajmica ili temeljni kapital?

To su dvije potpuno različite stvari.

Ako društvu date zajam, društvo vam taj novac duguje i može vam ga vratiti u skladu s ugovorom.

Ako novac unesete kao temeljni kapital, on postaje kapital društva i ne možete ga jednostavno vratiti sebi kao da je riječ o zajmu.

Zato je za kratkoročno ili privremeno financiranje društva pozajmica često fleksibilnija.

Pozajmica ili dodatna uplata vlasnika?

Ni svaka uplata člana društva koja nije temeljni kapital ne mora nužno biti zajam.

Postoje i drugi oblici financiranja odnosno uplata članova društva.

Zbog različitih pravnih, računovodstvenih i poreznih posljedica važno je prije uplate odrediti što ona predstavlja, umjesto da se njezina svrha pokušava objašnjavati naknadno.

Može li vlasnik platiti račun firme privatnom karticom?

To je drugačija situacija.

Primjerice, društvu treba softver od 100 €, ali poslovna kartica još nije stigla pa vlasnik račun izdan na društvo plati svojom privatnom karticom.

Tada treba pravilno evidentirati poslovni trošak i obvezu društva prema osobi koja ga je podmirila.

To nije isto što i klasična uplata zajma od nekoliko tisuća eura na poslovni račun.

Zbog urednog knjigovodstva bolje je takve situacije svesti na minimum i poslovne troškove u pravilu podmirivati s poslovnog računa odnosno poslovnom karticom.

Može li vlasnik pozajmiti novac j.d.o.o.-u?

Da.

Činjenica da društvo ima samo 10 € temeljnog kapitala ne znači da može raspolagati samo tim iznosom.

Član društva može financirati j.d.o.o. zajmom. Primjerice: temeljni kapital 10 €, zajam vlasnika 5.000 €.

Društvo tada raspolaže tim sredstvima za poslovanje, dok 5.000 € predstavlja njegovu obvezu prema vlasniku.

Treba li povećati temeljni kapital ako firmi često nedostaje novca?

Ne nužno.

Povremeno financiranje društva zajmom nije neuobičajeno, posebno u početnoj fazi poslovanja.

Ali ako društvo kontinuirano posluje tako da vlasnik mora pokrivati njegove troškove novim zajmovima, to može biti znak da treba razmotriti strukturu financiranja i održivost poslovanja.

Velik iznos dugovanja prema vlasniku također je važna informacija pri analizi financijskih izvještaja društva.

Najčešća pogreška

Najgora varijanta nije sama pozajmica.

Problem je kada vlasnik tijekom godine napravi niz uplata: 500 € → 1.000 € → 300 € → 2.000 €, a u opisima stoji samo „uplata" ili „prijenos".

Nakon nekoliko mjeseci nitko više ne zna je li riječ o zajmu, povratu troškova, kapitalu ili nečem četvrtom.

Mnogo je jednostavnije unaprijed urediti odnos i svaku uplatu jasno povezati s dokumentiranom osnovom.

Zaključak

Ako vašem d.o.o.-u ili j.d.o.o.-u treba novac, možete ga financirati vlastitim privatnim sredstvima.

Jedan od najjednostavnijih načina je zajam člana društvu.

Takva uplata nije prihod društva, a povrat glavnice vlasniku nije isplata dobiti.

Najvažnije je da postoji jasna pravna i računovodstvena osnova: ugovor → uplata → pravilno knjiženje → povrat zajma.

Ako se ugovara kamata ili postoje posebni odnosi između povezanih osoba, treba dodatno provjeriti porezni tretman.

Za 2026. propisana kamatna stopa za zajmove između povezanih osoba u slučajevima na koje se primjenjuju ta pravila iznosi 2,65 % godišnje.