Zarada preko Patreona, YouTubea, Udemyja i drugih platformi – porezi, PDV i otvaranje obrta

Prodajete digitalne materijale, skripte, online tečajeve ili tutoriale preko inozemnih platformi? Prije prve naplate važno je razumjeti kako se takva zarada oporezuje u Hrvatskoj, kada treba otvoriti obrt ili trgovačko društvo, što se događa s PDV-om na proviziju platforme i je li dovoljno novac ostaviti na platformi do registracije poslovanja.

Platforme poput Patreona, YouTubea, Udemyja i Gumroada omogućuju autorima da sadržaj ponude publici iz cijelog svijeta. Međutim, činjenica da kupac plaća preko internetske platforme ne znači da je prihod automatski neoporeziv ili da platforma rješava sve porezne obveze autora.

U ovom vodiču objašnjavamo najvažnije porezne i poslovne obveze za osobe koje su hrvatski porezni rezidenti i žele ostvarivati prihod od digitalnog sadržaja.

Napomena: članak opisuje opća pravila hrvatskog poreznog sustava. Konačan tretman ovisi o stvarnom sadržaju usluge, ugovoru s platformom, državi ugovornog partnera, načinu isplate i statusu osobe koja ostvaruje prihod.

1. Kako se u Hrvatskoj oporezuje zarada preko internetskih platformi?

Prvo treba utvrditi što zapravo prodajete i u kojem svojstvu ostvarujete prihod.

Nije isto ako povremeno ostvarite prihod od ustupanja autorskih prava, ako kontinuirano prodajete digitalne proizvode ili ako svakog mjeseca pružate sadržaj pretplatnicima uz naplatu.

Moguće porezne kategorije uključuju:

• dohodak od samostalne djelatnosti, primjerice kada se sadržaj kontinuirano proizvodi i prodaje u okviru organiziranog poslovanja;
• drugi dohodak, primjerice autorski honorar koji autor ostvari za vlastito autorsko djelo, kada se ne radi o samostalnoj djelatnosti;
• dohodak od imovinskih prava, kada naknadu za ustupanje autorskih prava ne ostvaruje sam autor, nego njegovi slijednici (nasljednici ili stjecatelji prava).

Zakon o porezu na dohodak ove vrste dohotka uređuje odvojeno, s različitim načinom utvrđivanja i plaćanja poreza. Zato se ne može unaprijed tvrditi da svaka uplata s Patreona, YouTubea, Udemyja ili Gumroada pripada istoj poreznoj kategoriji.

Može li se početi kao fizička osoba?

Sama činjenica da ste fizička osoba ne znači da ne možete ostvariti oporezivi prihod. Međutim, to ne znači ni da je svako planirano poslovanje moguće neograničeno obavljati bez registracije djelatnosti.

Ako planirate redovito izrađivati i prodavati skripte, digitalne materijale, tutoriale ili pretplate, potrebno je procijeniti radi li se o samostalnoj gospodarskoj djelatnosti koja se treba registrirati.

Zakon o obrtu definira obrt kao samostalno i trajno obavljanje dopuštene gospodarske djelatnosti radi ostvarivanja dohotka ili dobiti na tržištu. Kontinuirana prodaja digitalnog sadržaja uz organiziranu naplatu može imati obilježja takve djelatnosti.

Praktičan savjet: ako već prije prve prodaje znate da želite redovito nuditi sadržaj, graditi bazu pretplatnika i ostvarivati prihod, razumnije je porezni i poslovni model definirati prije početka naplate nego naknadno pokušavati razvrstati već ostvarene primitke.

2. Je li važno nalazi li se platforma u SAD-u, EU-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu?

Da, ali ne na isti način za sve poreze.

Za porez na dohodak važno je, među ostalim, da hrvatski porezni rezident u Hrvatskoj prijavi dohodak koji podliježe hrvatskom oporezivanju, uključujući relevantne primitke iz inozemstva.

Za PDV su važni:

• država u kojoj se nalazi ugovorni pružatelj usluge;
• jeste li Vi kupac usluge kao poslovni subjekt ili privatna osoba;
• tko se prema ugovoru smatra pružateljem sadržaja krajnjem kupcu;
• vrsta digitalnog sadržaja i način na koji se isporučuje;
• mjesto kupca i primjenjiva pravila o mjestu oporezivanja.

Ako je platforma iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva ili druge države izvan EU-a, to može utjecati na PDV tretman usluge koju platforma pruža autoru. Ako je ugovorni partner iz druge države članice EU-a, mogu se primijeniti pravila za prekogranične usluge unutar EU-a.

Međutim, država sjedišta platforme sama po sebi ne određuje kako se oporezuje Vaš prihod. Najprije treba utvrditi tko ostvaruje prihod, što isporučuje i na temelju kojeg pravnog odnosa.

3. Trebam li otvoriti paušalni obrt, obrt na dohodak ili d.o.o.?

Ne postoji jedan oblik koji je najbolji za sve autore digitalnog sadržaja.

Paušalni obrt

Paušalni obrt može biti zanimljiv ako poslujete kao fizička osoba, ispunjavate uvjete za paušalno oporezivanje i želite relativno jednostavan način vođenja poslovanja.

Prednosti:

• jednostavnije porezne evidencije;
• porez se određuje prema propisanom razredu primitaka;
• stvarni poslovni izdaci ne obračunavaju se pojedinačno za potrebe utvrđivanja paušalnog dohotka.

Prije odabira treba provjeriti aktualne uvjete za paušalno oporezivanje, uključujući propisani prag primitaka i uvjete povezane sa sustavom PDV-a.

Obrt koji plaća porez na dohodak

Kod obrta koji dohodak utvrđuje prema poslovnim knjigama, porezna osnovica u pravilu se temelji na razlici između poslovnih primitaka i porezno priznatih izdataka.

Takav oblik može biti zanimljiv ako imate znatne poslovne troškove, primjerice za opremu, softver, produkciju sadržaja ili druge opravdane izdatke.

Važno je da trošak bude stvarno povezan s poslovanjem i pravilno dokumentiran.

d.o.o. ili j.d.o.o.

Trgovačko društvo može biti prikladnije ako planirate veće poslovanje, reinvestiranje dobiti, zapošljavanje ili jasno odvajanje poslovne imovine od privatne.

D.o.o. i j.d.o.o. pravne su osobe, pa se dobit društva oporezuje prema pravilima poreza na dobit, a isplate vlasniku imaju zaseban porezni tretman, ovisno o njihovoj osnovi.

J.d.o.o. nije posebna vrsta paušalnog poslovanja: riječ je o trgovačkom društvu s posebnim pravilima, uključujući pravila o temeljnom kapitalu i zakonskim rezervama.

Prilikom usporedbe ne treba gledati samo stopu poreza. Potrebno je uključiti i doprinose, troškove računovodstva, administraciju, način isplate novca vlasniku te očekivanu dobit.

4. Tko obračunava PDV na prodaju digitalnog sadržaja?

Ovo je jedno od najvažnijih pitanja kod prodaje putem internetskih platformi.

Kod prodaje digitalnog sadržaja krajnjim kupcima može se dogoditi da platforma, prema pravilima PDV-a i ugovornom modelu, nastupa kao osoba koja se za potrebe PDV-a smatra dobavljačem prema kupcu.

U takvom slučaju platforma može biti odgovorna za obračun i plaćanje PDV-a na prodaju krajnjem kupcu.

Međutim, nije dovoljno samo to što platforma naplaćuje novac ili zadržava proviziju. Treba pregledati uvjete poslovanja i utvrditi:

• prodajete li sadržaj izravno kupcu ili platforma nastupa kao prodavatelj prema kupcu;
• tko je naveden na računu kupcu;
• tko određuje cijenu i uvjete prodaje;
• tko je odgovoran za PDV prema uvjetima platforme.

Pravila EU-a poznaju situacije u kojima se elektronička platforma za potrebe PDV-a smatra dobavljačem, ali njihova primjena ovisi o vrsti transakcije i konkretnom modelu.

Što ako sadržaj prodajem izravno?

Ako ste Vi stvarni pružatelj usluge krajnjem kupcu, potrebno je zasebno utvrditi mjesto oporezivanja i eventualne obveze PDV-a.

Kod elektronički obavljenih usluga privatnim osobama u EU-u mjesto oporezivanja u pravilu je mjesto kupca. Međutim, postoje posebna pravila i iznimke, a nije svaka usluga koja se obavlja preko interneta automatski elektronički obavljena usluga u smislu propisa o PDV-u.

Primjerice, potpuno automatizirana prodaja unaprijed snimljenog digitalnog sadržaja može se tretirati drukčije od individualne edukacije uživo koja zahtijeva značajno sudjelovanje pružatelja usluge.

Ako sadržaj prodajete kupcima u više država, prije početka poslovanja treba utvrditi tko obračunava PDV, gdje se smatra da je usluga obavljena i primjenjuje li se neki od posebnih sustava prijave PDV-a.

Zaključak: nemojte pretpostaviti da platforma automatski preuzima sve Vaše porezne obveze samo zato što naplaćuje kupce.

5. Trebam li platiti PDV na proviziju platforme?

Da, to može biti obveza i kada niste redovni obveznik PDV-a.

Zamislimo da kupci plate ukupno 1.000 eura, a platforma zadrži 200 eura provizije. Na Vaš račun isplati preostalih 800 eura.

U tom slučaju treba razlikovati:

1. prihod od prodaje sadržaja;
2. proviziju koju platforma naplaćuje za svoju uslugu;
3. eventualnu obvezu PDV-a na uslugu platforme.

Ako platforma pruža uslugu Vašem obrtu ili društvu, a riječ je o inozemnom pružatelju usluge, mogu se primijeniti pravila prema kojima je primatelj usluge dužan obračunati hrvatski PDV, odnosno mehanizam prijenosa porezne obveze.

To može vrijediti i za poduzetnika koji nije upisan u registar redovnih obveznika PDV-a. U određenim slučajevima potrebno je zatražiti PDV identifikacijski broj i podnijeti propisane prijave, iako to samo po sebi ne znači ulazak u redovni sustav PDV-a.

Točan postupak ovisi o državi pružatelja usluge, vrsti usluge, statusu primatelja i primjenjivim pravilima PDV-a.

Primjer provizije

Ako se na proviziju primjenjuje hrvatski PDV po stopi od 25 % i autor je obvezan obračunati PDV prijenosom porezne obveze, obračunani PDV iznosio bi 50 €.

To je samo ilustracija mehanizma. Stvarni obračun ovisi o tome tko je pružatelj usluge, kako je provizija ugovorena i koje se pravilo primjenjuje.

Ako primatelj nema pravo na odbitak pretporeza, obračunani PDV može predstavljati stvarni trošak. Zato je važno provjeriti ovu obvezu prije prve naplate.

Rokove za PDV ID broj te obrasce PDV i PDV-S kod usluga iz inozemstva navodimo u članku Kalendar obveza za paušalne obrtnike u 2027.

6. Oporezuje li se cijeli iznos koji je kupac platio ili samo iznos nakon provizije?

Odgovor ovisi o ugovornom modelu i poreznom režimu.

Ako platforma nastupa samo kao posrednik ili naplatni servis, a Vi ste prodavatelj kupcu, provizija platforme u pravilu je zaseban poslovni trošak. U takvom slučaju ne treba automatski poistovjetiti iznos koji Vam je isplaćen s ukupnim poslovnim primitkom.

Ako platforma, prema ugovoru, kupcu prodaje sadržaj u svoje ime i Vama isplaćuje ugovorenu naknadu, pravna i porezna analiza može biti drukčija.

Za obrt koji vodi poslovne knjige važno je pravilno evidentirati poslovne primitke i izdatke prema stvarnom odnosu. Kod paušalnog obrta posebno treba provjeriti kako se evidentiraju ukupni primici i što se smatra primitkom za potrebe paušalnog oporezivanja.

Prije početka rada sačuvajte:

• uvjete poslovanja platforme;
• izvještaje o naplaćenim iznosima;
• obračune provizija;
• račune za usluge platforme;
• evidenciju povrata i storniranja;
• izvode o isplatama.

Na temelju tih dokumenata može se utvrditi kako evidentirati prihod i trošak te koje prijave treba podnijeti.

7. Mogu li prvo početi kao fizička osoba, a obrt otvoriti kasnije?

To nije pitanje samo isplate na bankovni račun, nego i stvarne prirode aktivnosti.

Ako fizička osoba ostvaruje prihod od autorskih prava ili drugu vrstu dohotka, primjenjuje se odgovarajući porezni režim za tu vrstu primitka.

Ako osoba počne kontinuirano i organizirano prodavati digitalne proizvode ili pretplate, aktivnost može imati obilježja samostalne gospodarske djelatnosti za koju je potrebno urediti odgovarajući poslovni i porezni status.

Zato nije sigurno pretpostaviti da se svi prihodi ostvareni prije otvaranja obrta mogu jednostavno naknadno prebaciti na obrt i tretirati kao njegovi poslovni primici.

Otvaranje obrta ili društva ne mijenja automatski porezni tretman primitaka koje je osoba već ostvarila u svoje ime.

Ako želite prvo testirati postoji li interes za sadržaj, prije početka naplate provjerite je li planirani način rada dopušten bez registracije djelatnosti i koji se porezni režim primjenjuje na početne primitke.

8. Ako novac ostane na platformi, jesam li ostvario prihod?

Ovo je posebno važno pitanje jer datum isplate na bankovni račun ne mora biti jedini relevantan trenutak za porezne svrhe.

Kod dohotka od samostalne djelatnosti Zakon o porezu na dohodak poslovne primitke povezuje s dobrima koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju. Zato treba utvrditi kada je iznos stvarno postao raspoloživ poreznom obvezniku i kakva prava ima prema platformi.

Primjerice, nije nužno isto:

• ako platforma prikazuje samo procijenjenu zaradu koja još nije konačno obračunana;
• ako je kupac platio, ali postoji razdoblje čekanja, mogućnost povrata ili zadržavanje sredstava;
• ako je iznos konačno obračunan i autor ga može povući kad god želi.

Samo odgađanje isplate na bankovni račun ne znači automatski odgađanje nastanka primitka.

Za koji mjesec prijavljujem YouTube isplatu u ZP i PDV obrascu?

Čest primjer: YouTube početkom listopada zaključi obračun zarade za rujan, a novac sjedne na račun oko 20. listopada. Pri predaji obrazaca u ePoreznoj listopad je zasivljen. Za koji se mjesec onda prijavljuje isplata?

Za rujan. Prema članku 30. stavku 2. Zakona o PDV-u, kod usluga za koje se kontinuirano izdaju obračuni ili obavljaju plaćanja smatra se da je usluga obavljena istekom razdoblja na koje se obračun ili plaćanje odnosi. Isplata za rujansku zaradu zato se iskazuje u Zbirnoj prijavi (ZP) i PDV obrascu za rujan. Listopad je zasivljen jer obračunsko razdoblje još traje.

• Rok: ZP i PDV obrazac predaju se do zadnjeg dana mjeseca koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja (čl. 88. st. 2. Zakona o PDV-u, u verziji izmjena iz NN 151/2025). Ako rok padne na subotu, nedjelju ili praznik, pomiče se na prvi sljedeći radni dan.
• Primatelj u ZP-u: navodi se Googleov subjekt s kojim imate ugovor i njegov PDV identifikacijski broj. Za europske autore to je obično Google Ireland Limited, ali ugovornog partnera provjerite u postavkama svog AdSense računa. Ako je partner izvan EU-a, ZP se ne podnosi.
• Knjiga prometa (KPR): paušalni obrtnik isti iznos upisuje s datumom naplate. Kod YouTubea, koji isplatu šalje sam nakon zaključenog obračuna, to je u pravilu dan kad novac sjedne na račun, dakle listopad. Za paušalni porez važan je trenutak naplate, a za PDV i ZP trenutak obavljanja usluge.

Isti iznos tako može biti u PDV obrascu za rujan, a u knjizi prometa pod listopadom. To nije pogreška, nego posljedica različitih pravila za dvije različite evidencije.

Mogu li kasnije prenijeti novac na račun novog obrta?

Ako ste prihod ostvarili kao fizička osoba prije otvaranja obrta, kasnija isplata tog novca na račun obrta sama po sebi ne pretvara raniji osobni prihod u prihod obrta.

Isto tako, novac koji pripada fizičkoj osobi ne postaje automatski prihod novog d.o.o.-a samo zato što je naknadno uplaćen na račun društva.

Za ispravno evidentiranje potrebno je utvrditi:

• tko je bio ugovorna strana platforme;
• kada je nastalo pravo na prihod;
• u kojem je poreznom režimu prihod ostvaren;
• je li naknadna uplata prijenos vlastitih sredstava, naplata ranije tražbine ili nešto drugo.

Ako planirate poslovanje nastaviti kroz obrt ili društvo, uredite prijenos poslovanja i podatke na platformi tako da ugovorna strana, porezni status i isplate odgovaraju stvarnom modelu poslovanja.

9. Zaposlen sam kod drugog poslodavca. Trebam li njegovu suglasnost?

U mnogim slučajevima radnik može uz zaposlenje obavljati i vlastitu djelatnost, ali treba provjeriti pravila koja se odnose na njegov konkretan radni odnos.

Prema članku 101. Zakona o radu, radnik bez odobrenja poslodavca ne smije za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. To je zakonska zabrana natjecanja.

Ako planirana djelatnost nije konkurentska djelatnosti poslodavca, sama činjenica da otvarate obrt ili društvo ne znači automatski da je suglasnost potrebna prema toj odredbi.

Ipak, prije početka provjerite:

• ugovor o radu i eventualne interne akte;
• postoje li posebna pravila za Vašu djelatnost ili poslodavca;
• koristite li poslovne informacije, opremu ili radno vrijeme poslodavca;
• postoji li sukob interesa ili druga ugovorna ograničenja.

Za određene službe, regulirane djelatnosti i poslodavce mogu postojati dodatna pravila koja treba posebno provjeriti.

Mora li poslodavac znati preko koje platforme zarađujem?

Ne postoji opće pravilo prema kojem svaki radnik mora poslodavcu otkriti sve svoje privatne poslovne partnere ili sve platforme na kojima ostvaruje prihod.

Međutim, poslodavac može imati opravdan razlog tražiti informacije relevantne za provjeru sukoba interesa, konkurencije ili poštovanja ugovornih obveza, u granicama primjenjivih propisa.

Ne može se bez uvida u konkretan radni odnos zaključiti da poslodavac nikada nema pravo zatražiti određene informacije. Jednako tako, samo postojanje obrta ili društva ne daje poslodavcu automatsko pravo na neograničen uvid u privatne bankovne izvode ili sve poslovne transakcije radnika.

Ako postoji dvojba, najbolje je provjeriti ugovor o radu, interne akte i posebne propise koji se primjenjuju na poslodavca.

Ako uz zaposlenje razmišljate o vlastitom d.o.o.-u, pogledajte i članak Imate d.o.o., a zaposleni ste kod drugog poslodavca – morate li sebi isplaćivati plaću?

10. Što je potrebno napraviti prije prve naplate?

Prije nego što otvorite profil i počnete naplaćivati pretplate ili prodavati digitalne materijale, preporučljivo je proći sljedeće korake:

1. Definirajte što prodajete. Jesu li to unaprijed snimljeni tutoriali, digitalne skripte, individualne konzultacije, autorska prava ili pristup sadržaju uz pretplatu?
2. Provjerite uvjete platforme. Utvrdite tko je ugovorni partner, tko prodaje krajnjem kupcu i tko obračunava PDV na prodaju.
3. Odredite porezni model. Provjerite treba li registrirati djelatnost i koji je oblik poslovanja primjeren očekivanim prihodima i troškovima.
4. Provjerite PDV na proviziju. Posebno utvrdite postoji li obveza PDV-a na uslugu inozemne platforme, čak i ako niste redovni obveznik PDV-a.
5. Uredite evidencije. Sačuvajte obračune prodaje, provizije, povrate, račune i izvode o isplatama.
6. Provjerite obveze prema poslodavcu. Ako ste zaposleni, pregledajte ugovor o radu i eventualna pravila o zabrani natjecanja ili sukobu interesa.
7. Uredite porezne prijave i rokove. Provjerite treba li se prijaviti početak ostvarivanja dohotka ili djelatnosti te koje obrasce treba predavati.

Za ovaj je model poslovanja posebno važno da se porezni tretman ne određuje samo prema tome na koji račun novac sjeda, nego prema tome tko je ostvario prihod, po kojoj osnovi i kada je nastalo pravo na primitak.

Zaključak: platforma pojednostavljuje naplatu, ali ne rješava sve porezne obveze

Zarada preko Patreona, YouTubea, Udemyja, Gumroada i sličnih platformi može biti održiv poslovni model, ali prije prve naplate treba razjasniti nekoliko ključnih pitanja.

Najprije treba utvrditi radi li se o samostalnoj djelatnosti, autorskim pravima ili drugoj vrsti primitka. Zatim treba provjeriti tko je stvarni prodavatelj sadržaja prema kupcu, tko obračunava PDV na prodaju i postoji li obveza obračuna PDV-a na proviziju platforme.

Posebnu pozornost treba posvetiti novcu koji ostaje na platformi: datum povlačenja sredstava na bankovni račun ne mora automatski biti datum nastanka primitka. Naknadno otvaranje obrta ili društva također ne mijenja samo po sebi porezni tretman ranije ostvarenog prihoda.

Ako planirate redovitu prodaju digitalnog sadržaja, najpametnije je porezni model definirati prije prve naplate. Time možete izbjeći naknadne ispravke, nepredviđene obveze PDV-a i probleme s evidentiranjem prihoda.

Trebate pomoć pri pokretanju online poslovanja?

KontOS pomaže poduzetnicima razumjeti porezne obveze, odabrati odgovarajući oblik poslovanja i urediti knjigovodstvene evidencije za domaće i inozemne primitke.

Zatražite besplatne konzultacije prije početka naplate i provjerite koje se obveze odnose na Vaš konkretan poslovni model.

KontOS – Vaše knjigovodstvo.