eRačuni za paušalce od 1. siječnja 2027. – što se mijenja i kako se pripremiti?

Od 1. siječnja 2027. paušalni obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a morat će domaćim poslovnim korisnicima izdavati eRačune. To je dio reforme Fiskalizacije 2.0 kojom se postupno uvodi elektroničko izdavanje i fiskalizacija računa u poslovanju između poduzetnika.

Ako ste paušalni obrtnik, ovo ne znači da ćete od 1. siječnja 2027. svim svojim klijentima slati neki „PDF račun e-mailom". eRačun je nešto drugo – riječ je o strukturiranom elektroničkom računu koji se razmjenjuje kroz propisani sustav.

Još važnije: obveza za paušalce nije počela tek 2027. Od 1. siječnja 2026. paušalci izvan sustava PDV-a već imaju obvezu zaprimanja eRačuna i fiskalizacije zaprimljenih eRačuna. Obveza izdavanja eRačuna za njih počinje 1. siječnja 2027.

Što se točno mijenja 1. siječnja 2027.?

Osnovu za novu obvezu predstavlja Zakon o fiskalizaciji (Narodne novine 89/2025).

Člankom 38. Zakona propisano je da obvezu izdavanja eRačuna imaju, između ostalih, obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, a imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj.

To znači da su obuhvaćeni, primjerice:

• paušalni obrti,
• obrti koji vode poslovne knjige, a nisu u sustavu PDV-a,
• OPG-ovi koji su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti,
• određeni mali d.o.o.-i i j.d.o.o.-i koji nisu u sustavu PDV-a.

Međutim, obveza se odnosi na tuzemne transakcije i poslovanje s primateljima eRačuna. Zakon u članku 33. izričito propisuje da se odredbe o eRačunu primjenjuju na eRačune koji proizlaze iz tuzemnih transakcija.

Ukratko

eRačun nije PDF račun

Ovo je jedna od najvažnijih stvari koje treba razumjeti.

Ako danas napravite račun u Wordu ili programu za račune, spremite ga kao PDF i pošaljete klijentu e-mailom, to nije eRačun u smislu Zakona o fiskalizaciji.

Zakon definira eRačun kao račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje automatsku i elektroničku obradu.

Svaki eRačun mora biti u skladu s propisanom EU normom, a Pravilnik o eRačunu dodatno uređuje tehnički način razmjene.

Drugim riječima, od 2027. nije dovoljno: „Napravim PDF i pošaljem ga e-mailom." Umjesto toga, račun će se generirati u odgovarajućem programu ili aplikaciji i poslati kroz sustav za razmjenu eRačuna.

A što je s računima građanima?

Ovdje često dolazi do zabune.

eRačun nije namijenjen računima koje paušalac izdaje građanima. Ako, primjerice, imate paušalni obrt i pružate uslugu fizičkoj osobi, to je B2C transakcija. Za takve račune primjenjuju se pravila fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji.

eRačun se u kontekstu Fiskalizacije 2.0 odnosi na poslovne transakcije, odnosno prije svega na B2B i B2G poslovanje. Zakon u članku 33. izričito propisuje da se odredbe ovog dijela Zakona odnose na eRačune koji proizlaze iz tuzemnih transakcija.

Primjer

Paušalni obrtnik radi:

• Uslugu građaninu — izdaje račun građaninu prema pravilima za krajnju potrošnju.
• Uslugu d.o.o.-u u Hrvatskoj — od 1.1.2027. račun mora izdati kao eRačun.
• Uslugu drugom paušalnom obrtu u Hrvatskoj — ako je riječ o transakciji na koju se primjenjuje obveza eRačuna, također se izdaje eRačun.

Obveza zaprimanja eRačuna već postoji

Iako se često govori da „paušalci prelaze na eRačune od 2027.", to nije potpuno točno.

Za paušalce izvan sustava PDV-a obveza zaprimanja eRačuna počela je 1. siječnja 2026. To proizlazi iz članka 41. Zakona o fiskalizaciji, prema kojem je primatelj eRačuna dužan zaprimiti eRačun na propisani način.

Dakle: 2026. → morate biti spremni primati eRačune. 2027. → morate ih moći i izdavati.

Što znači „fiskalizacija eRačuna"?

Fiskalizacija eRačuna nije isto što i samo slanje računa.

Zakon propisuje da i izdavatelj i primatelj eRačuna imaju obvezu fiskalizacije eRačuna. Prema članku 47. Zakona, izdavatelj i primatelj dužni su provoditi fiskalizaciju za svaki izdani odnosno zaprimljeni eRačun.

Kod izdanog eRačuna fiskalizacija se provodi u trenutku izdavanja. Kod primljenog eRačuna primatelj mora, prema članku 48. stavku 4. Zakona, provesti fiskalizaciju najkasnije u roku od pet radnih dana od primitka eRačuna.

Zato aplikacija za eRačune mora biti povezana s odgovarajućim sustavom za razmjenu i fiskalizaciju.

Hoće li paušalac morati kupiti skupi program?

Ne nužno. Ovo je dobra vijest za male poduzetnike.

Pravilnikom o eRačunu iz Narodnih novina 11/2026 uređena je i aplikacija MIKROeRAČUN. MIKROeRAČUN je namijenjen korisnicima sustava ePorezna koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a i ispunjavaju ostale propisane uvjete.

Prema članku 15. Pravilnika, korištenje MIKROeRAČUN-a je besplatno, a aplikaciji se pristupa putem sustava ePorezna. To znači da paušalni obrtnik izvan sustava PDV-a neće nužno morati kupovati komercijalni program samo zato da bi zadovoljio zakonsku obvezu eRačuna.

MIKROeRAČUN omogućuje:

• zaprimanje eRačuna,
• izdavanje eRačuna,
• rad s izvornim eRačunom,
• preuzimanje eRačuna u izvornom XML obliku,
• korištenje kroz ePoreznu.

Pravilnik izričito navodi da je korištenje aplikacije MIKROeRAČUN besplatno. Za paušalca koji izdaje nekoliko računa mjesečno to može biti sasvim dovoljno rješenje.

Što je s informacijskim posrednikom?

Druga mogućnost je korištenje komercijalnog informacijskog posrednika. Informacijski posrednik omogućuje tehničku razmjenu eRačuna između izdavatelja i primatelja.

Zakon propisuje da se razmjena eRačuna obavlja putem pristupnih točaka, dok Pravilnik o eRačunu detaljno propisuje tehničke standarde razmjene. Za malog poduzetnika to u praksi znači da neće morati sam razvijati nikakav tehnički sustav.

Odabrat će: MIKROeRAČUN Porezne uprave ili odgovarajuće komercijalno rješenje / informacijskog posrednika.

Još jedna novost – KPD oznake

Kod eRačuna nije dovoljno samo napisati „Knjigovodstvene usluge – 500 €".

Sustav eRačuna zahtijeva korištenje Klasifikacije proizvoda po djelatnostima – KPD. Prema članku 11. Pravilnika o eRačunu, porezni obveznici moraju povezati svoje proizvode i usluge s KPD klasifikacijom, pri čemu se koristi odgovarajuća šesteroznamenkasta oznaka.

To je nešto na što bi se poduzetnici trebali pripremiti prije početka obveznog izdavanja eRačuna. Ako imate, primjerice, nekoliko različitih usluga, potrebno je unaprijed odrediti odgovarajuće KPD oznake za te usluge.

Treba li paušalac imati digitalni certifikat?

Ovdje također postoji česta zabluda.

Za eRačun se koristi tehničko rješenje koje mora omogućiti propisanu razmjenu i fiskalizaciju. Pravilnik uređuje korištenje aplikacijskog certifikata za pristupnu točku i fiskalizacijske poruke.

Međutim, paušalac koji koristi MIKROeRAČUN ili odgovarajućeg informacijskog posrednika ne mora samostalno razvijati takvu infrastrukturu. Zato je prije kupnje bilo kakvog certifikata ili programa dobro provjeriti što konkretno osigurava odabrano rješenje.

Koliko dugo treba čuvati eRačune?

Prema članku 35. Zakona o fiskalizaciji, izdane i zaprimljene eRačune potrebno je čuvati u izvornom obliku šest godina od isteka godine u kojoj su eRačuni izdani, pod uvjetom da je za njih proveden postupak fiskalizacije eRačuna.

To znači da nije dovoljno samo ispisati račun na papir. Kod eRačuna važan je njegov izvorni elektronički oblik.

Postoji li iznimka ako se račun plati gotovinom ili karticom?

Da. Članak 39. Zakona predviđa mogućnost izuzeća od obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna za transakciju koja je plaćena gotovinom ili karticom, ako je za nju izdan račun i proveden postupak fiskalizacije računa prema pravilima fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji.

To je važno jer znači da zakon ne treba promatrati kao jednostavno pravilo „Svaki račun drugoj firmi od 1.1.2027. mora biti eRačun." Postoje konkretne zakonske iznimke, pa način naplate može biti važan.

Što paušalac treba napraviti prije 1.1.2027.?

Ako ste paušalni obrtnik izvan sustava PDV-a, preporučujemo da prije kraja 2026. provjerite sljedeće:

• Provjerite kako ćete zaprimati eRačune — to je obveza koja za vas već postoji od 2026.
• Odaberite način izdavanja eRačuna — možete razmotriti MIKROeRAČUN ili komercijalno rješenje.
• Provjerite KPD oznake svojih usluga — pripremite šifre za proizvode i usluge koje najčešće fakturirate.
• Provjerite podatke o poslovanju — posebno OIB, podatke o poslovnom subjektu, način zaprimanja eRačuna i podatke koji će biti potrebni za razmjenu.
• Nemojte čekati 31. prosinca 2026. — najbolje je rješenje testirati prije početka obvezne primjene.

A što se događa ako ne izdamo eRačun?

Obveza nije samo tehnička preporuka.

Zakon o fiskalizaciji predviđa novčane kazne za neprovođenje fiskalizacije eRačuna i za neosiguravanje odgovarajuće softverske i hardverske podrške za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju.

Za fizičku osobu obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost Zakon za određene teže prekršaje predviđa kazne koje mogu biti vrlo značajne. Zato je puno bolje sustav postaviti na vrijeme nego prvi eRačun pokušavati izdati tek nakon što obveza stupi na snagu.

Ako ste paušalni obrtnik izvan sustava PDV-a, zapamtite: od 1.1.2026. morate biti sposobni zaprimati eRačune, a od 1.1.2027. počinje obveza njihova izdavanja za obuhvaćene domaće poslovne transakcije. Računi građanima (B2C) nisu eRačuni, a PDF poslan e-mailom nikad nije eRačun u smislu zakona.

Zaključak

Fiskalizacija 2.0 donosi značajnu promjenu načina poslovanja malih poduzetnika. Za paušalne obrtnike najveća promjena dolazi 1. siječnja 2027., kada počinje obveza izdavanja eRačuna za obuhvaćene domaće poslovne transakcije.

Dobra je vijest da mali poduzetnici ne moraju nužno kupovati skupe računovodstvene programe. Za korisnike koji ispunjavaju propisane uvjete postoji i besplatni MIKROeRAČUN, dostupan kroz ePoreznu.

Ipak, prelazak na eRačune nije samo pitanje slanja računa. Potrebno je riješiti zaprimanje eRačuna, odabrati način izdavanja, pripremiti KPD oznake usluga i osigurati pravilnu fiskalizaciju.

Ako ste paušalac, 2027. možda se čini daleko — ali sustav je bolje postaviti tijekom 2026. nego čekati prvi dan obveze. Ako želite provjeriti je li vaše poslovanje spremno, javite nam se.